Mi iz Vojvodine možemo da se dičimo sa tim da vrlo lako i brzo možemo otići u Segedin na kafu. Kao što su nekada išlu u Trst, tako mi idemo u Segedin. Posebno ako se uzme u obzir da je od Palića Segedin udaljen samo 30-ak kilometara. Išli smo na granični prelaz Bački vinogradi jer je tamo mnogo manja gužva nego na Horgošu. Imajte na umu da oni imaju radno vreme od 7-19h. Važna informacija za sve je da na ovom prelazu mogu da prelaze samo Mađari i Srbi. Ako ste neke druge nacionalnosti, vratiće vas.
Iznenadio me grad. Udario šamar mojim predrasudama. Mi smo otišli na jednodnevni izlet I nemoguće je za tako kratko vreme obići ceo grad ali smo za vas izdvojili neke lokacije koje su nama najlepše. Ime Segedina potiče iz mađarske reči "szeg," koja znači "kutak" ili "ugao." Grad je smešten na mestu gde reka Tisa pravi zaokret, što se uklapa u značenje ovog naziva. Dakle, Segedin je nazvan po jedinstvenom geografskom položaju, čime se dodatno naglašava njegova povezanost s rekom Tisom i okolinom.
Nova sinagoga u Segedinu slovi za jedan od najlepših jevrejskih hramova u Evropi. Obavezno treba da je posetite. Sagrađena krajem 19. veka, ova sinagoga kombinuje različite arhitektonske stilove na jedinstven način koji očarava svakog posetioca. Unutar nje se nalazi i muzej posvećen istoriji Jevreja u ovom delu Mađarske, gde se mogu videti brojni eksponati koji osvetljavaju njihovu bogatu tradiciju. Cena ulaznice iznosi 2000 forinti, što je malo više od pet evra.
Trg Sečenji u Segedinu je srce grada, mesto koje spaja bogatu istoriju i živu svakodnevicu. Okružen zgradama raskošne arhitekture, trg je prostran, uređen zelenilom i šarmantnim stazama koje vode ka nekim od najvažnijih statua i spomenika u gradu. Na trgu se nalazi spomenik Ištvanu Sečenjiju, velikom mađarskom reformatoru po kojem je trg i dobio ime. Sečenji je bio ključna figura mađarskog preporoda, poznat po tome što je unapredio kulturu, obrazovanje i privredu Mađarske. Njegov kip, visok i dostojanstven, zauzima centralno mesto na trgu, a često je okružen cvećem i posetiocima koji dolaze da odaju počast ovom nacionalnom heroju.

Na Trgu Sečenji nalazi se i spomenik Vilmošu Žigmondiju, mađarskom inženjeru zaslužnom za sistem zaštite Segedina od poplava. Posle razorne poplave 1879. godine, koja je uništila gotovo čitav grad,

Žigmondi je predvodio opsežan projekt izgradnje nasipa i kanala koji su osigurali grad od budućih poplava. Njegov spomenik na trgu stoji kao podsećanje na ovu važnu ulogu koju je imao u obnovi Segedina, ali i kao znak zahvalnosti građana za sve što je učinio. Ovaj spomenik ističe se kao simbol istrajnosti i posvećenosti, što savršeno upotpunjuje priču o trgu kao mestu sećanja na ljude koji su oblikovali Segedin i osigurali mu bezbedniju budućnost.
Ispred Gradske kuće, nalaze se dve statue lavova s pomalo neobičnim karakteristikama: oba lava imaju zatvorena usta. Prema lokalnoj legendi, ovi lavovi nisu samo obični čuvari već kriju posebnu simboliku i "žive" pod jednim uslovom – ostaju nemi sve dok su u Segedinu pošteni ljudi. Legenda kaže da će lavovi progovoriti i otvoriti svoja usta onog trenutka kada u gradu nestane pravde ili kada prvi korumpirani političar kroči u gradsku većnicu. Tajanstveni lavovi tako decenijama stoje tiho, podsećajući sve koji prolaze na važnost poštenja i pravičnosti. Ovo mesto postalo je omiljeno među turistima, a mnogi dolaze baš da se fotografišu pored lavova i čuju ovu priču, verujući da lavovi čuvaju mir i pravdu u Segedinu.

Pravoslavna crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Segedinu jedina je barokna građevina koja je uspela da preživi veliku poplavu krajem 19. veka, kada je reka Tisa gotovo uništila čitav grad. Iako je crkva bila poplavljena do visine od jednog metra, tragovi na mermeru i danas svedoče o tom vremenu. Iznad tog nivoa uzdiže se njena najvrednija relikvija – pozlaćeni ikonostas koji podseća na zlatno drvo ukrašeno sa 80 ikona. Ovaj ikonostas je poseban i po tome što je jedini u potpunosti izrađen u rokoko stilu među pravoslavnim crkvama, čineći ga jedinstvenim umetničkim delom i simbolom istrajnosti crkve i zajednice kroz vreme. Zanimljiva informacija je da u Segedinu danas živi svega oko 300 Srba ali da su jako složni I da im je centralno mesto okupljanja upravo ova crkva. Katedrala Uspenja Presvete Bogorodice u Segedinu, često nazvana jednostavno
Katedrala Bogorodice, jedan je od najznačajnijih religioznih i arhitektonskih spomenika u ovom gradu. Izgrađena u neoklasicističkom stilu između 1773. i 1790. godine, katedrala se ističe svojom impozantnom fasadom i prelepim kupolama. Katedrala je posebno poznata po svom velikom i raskošnom ikonostasu, koji je prava poslastica za sve ljubitelje umetnosti i istorije.Osim svoje verske uloge, katedrala je i centar kulturnih događanja u Segedinu. Tokom godine, ovde se održavaju različiti koncerti, umetničke izložbe i svečane liturgije, čime se dodatno potvrđuje njen značaj u životu zajednice.

Mađarska je inače poznata po svojim slatkišima a ja vam preporučujem da probate Žerbo tortu koja nemam nikakve veze sa našim žerbo kolačem. Šomloi galuške, ili knedle iz Šomloa, su popularna mađarska poslastica koja potiče sa severozapada Mađarske. Ime su dobile po brdu Šomlo, poznatom po svom ugašenom vulkanu i blizini Balatona. Ovaj region je poznat po izvanrednim vinima i specifičnim "brdima galuški." Šomloi galuške se prave od tri vrste piškota, obogaćene filom od vanile, prelivenim rumom i čokoladom, te dekorisane šlagom od slatke pavlake. Za potpuni užitak, preporučuje se konzumacija uz belo muskatno vino ili bermet. Ove kolače moćete probati na više mesta a ja vam preporučujem da ih probate u poslastičarnici Tunderket Szeged. Za posebno uživanje u kafi i osveženju, predlažem kafić Cooltour Café Szeged